• Naslovnica
• Kontakt
• Pitanja i odgovori
• Besplatni savjeti

Legalizacija objekata

Našim strankama nudimo kompletnu uslugu legalizacije objekata, od geodetskog snimka izvedenog stanja, izrade arhitektonskog snimka izvedenog stanja, dokaza mehaničke otpornosti i stabilnosti, pa do uknjižbe objekata u katastar zemljišta i zemljišnu knjigu.

Što je to legalizacija objekta?

Legalizacija objekta je ishođenje odgovarajućeg akta (rješenje o izvedenom stanju) kojim se bespravno izgrađeni objekt legalizira.

Objekt koji je izgrađen, dograđen, nadograđen, ili rekonstruiran bez odobrenja za gradnju (građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, lokacijska dozvola, potvrda na glavni projekt ili neki drugi naziv) nakon 15. veljače 1968.g. smatra se nelegalnim objektom.

Ako je za objekt postojala građevinska dozvola, ali objekt nije izgrađen u skladu s tom dozvolom, također se smatra nelegalnom građevinom.

U postupku legalizacije bespravno sagrađenih zgrada primjenjuje se Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/2012), koji je stupio na snagu 06.08.2012.g.

Zašto legalizirati?

Legalizacijom se omogućuje evidentiranje zgrade u katastarskom operatu i upis u zemljišne knjige te priključenje na komunalnu infrastrukturu, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu.

Dokaz legalnosti gradnje građevine jedan je od nužnih uvjeta za prijavu za sredstva iz Europskih fondova. Obavljanje gospodarskih djelatnosti bilo u ugostiteljstvu, trgovini, turizmu itd. moguće je samo u legalnim građevinama.

Ukoliko objekt nije legaliziran neće se moći provesti etažiranje, podjela imovine, rekonstrukcija i nadogradnja te takav objekt ne može biti predmet kupoprodaje kao i zemljište na kojem se nalazi.

Do kada se može predati zahtjev za izdavanje rešenja o izvedenom stanju?

Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju može se podnijeti do 30.06.2013.g.

Što se sve smatra nezakonito izgrađenom zgradom?

Nezakonito izgrađenom zgradom smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

Na Geoportalu Državne geodetske uprave možete vidjeti da li je objekt vidljiv na digitalnoj ortofoto karti?

Uvjeti za legalizaciju zgrada

Osnovni uvjeti ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade su:

• da su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže
• da je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti DOF5/2011 Državne geodetske uprave od 21.lipnja 2011. ili ako nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

Na zgradi se može protivno prostornom planu ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom općine odnosno grada nije određen veći broj etaža. Ozakoniti se može ukupno najviše četiri bespravno sagrađene etaže ako odlukom grada odnosno općine nije drugačije odlučeno.

Koje se zgrade ne mogu legalizirati?

1. Nezakonito izgrađena zgrada ne može se legalizirati ako se nalazi na području koje je prostornim planom određeno kao:

- površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park-šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine,

- planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, osim zgrade izgrađene u koridoru prometne građevine za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja,

- planirani ili istraženi koridori i površine komunikacijskih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja,

- površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama koje su u skladu s tom namjenom,

- izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tog područja koje su u skladu s tom namjenom,

- područje posebne zaštite voda – zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju,

- eksploatacijsko polje mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na eksploatacijskom polju nafte, plina ili geotermalnih voda.

2. Nezakonito izgrađena zgrada ne može se legalizirati ako se nalazi:

- unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili ako je rekonstruirani dio pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra upisanog u taj Registar, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja,

- na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO-a,

- na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, osim zgrade izgrađene na vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda – pravne osobe za upravljanje vodama (u daljnjem tekstu: Hrvatske vode).

3. Nezakonito izgrađena zgrada ne može se legalizirati ako je izgrađena:

- na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu,

- kao sklop trajno povezan s tlom (kamp-kućica, kontejner i sl.), odnosno na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.).

Vrste zgrade koje se legaliziraju podijeljene su u četiri kategorije:

ZAHTJEVNA ZGRADA - nezakonito izgrađena zgrada čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m2, te zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 m2 i zgrada javne namjene bez obzira na njezinu površinu.

MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA - nezakonito izgrađena zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 1000 m2.

JEDNOSTAVNA ZGRADA - nezakonito izgrađena zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 100 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2.

POMOĆNA ZGRADA - nezakonito izgrađena pomoćna zgrada u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m2.

Koja dokumentacija je potrebna za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju?:

1. ZAHTJEVNA ZGRADA

– tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije koji stručne geodetske poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkome geodetskom uredu ili koju je izradila pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovjerila odgovorna osoba – ovlašteni inženjer geodezije, sukladno posebnom zakonu (u daljnjem tekstu: geodetska snimka), odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,

– tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt (u daljnjem tekstu: arhitektonska snimka) i

– izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu.

2. MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA

– tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu i

– tri primjerka snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva (u daljnjem tekstu: snimka izvedenog stanja).

3. JEDNOSTAVNA ZGRADA

– tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,

– iskaz površina i obračunske veličine zgrade (građevinska (bruto) površina, broj etaža i visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa) koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva,

– foto dokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade) i

– iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru, koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva.

4. POMOĆNA ZGRADA

– tri primjerka kopije katastarskog plana i

– akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena.

Pristojbe prilikom izdavanja rješenja o izvedenom stanju

NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE U PROSTORU

Prije donošenja rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva dužan je platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.

Naknada se može platiti u cijelosti, ili obročno.

Ako se legalizira zgrada s više stambenih odnosno funkcionalnih jedinica podnositelj zahtjeva plaća naknadu razmjernu svom djelu građevine a ostali vlasnici su obvezni platiti naknadu za svoj dio legalizirane građevine.

Ako zgrada ima i legalnih dijelova tada vlasnici legalnog dijela zgrade nisu obveznici plaćanja naknade.

Naknada se utvrđuje rješenjem o naknadi.

Nakon plaćanja naknade u cijelosti ili prvog obroka, u slučaju obročne otplate,stječu se uvjeti za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.

Naknada ne može biti niža od 500 kuna.

KOMUNALNI I VODNI DOPRINOS

Nakon što je doneseno Rješenje o izvedenom stanju, plaća se komunalni doprinos i vodni doprinos, osim za pomoćne zgrade.

Vlasnik posebnog dijela zgrade ne plaća komunalni doprinos i vodni doprinos za njegov posebni dio koji se nalazi u dijelu zgrade koji nije bio predmet ozakonjenja.

Nadležno upravno tijelo dužno je tijelima nadležnim za utvrđivanje komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa dostaviti podatke potrebne za obračun iznosa tog doprinosa u roku od petnaest dana od dana izvršnosti rješenja o izvedenom stanju.

Rješenjem o utvrđivanju komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa odobrava se odgoda plaćanja doprinosa, odnosno odgoda početka njegova plaćanja u slučaju obročne otplate, za godinu dana od dana izvršnosti rješenja, ako to zatraži podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnik zgrade.

VODNI DOPRINOS

Vodni doprinos plaća investitor na gradnju građevina.

Obračunavaju ga i naplaćuju Hrvatske vode rješenjem.

Sredstvima vodnog doprinosa financira se vodno gospodarstvo, njima se osigurava dostupnost i zaštita voda, izgradnja, upravljanje i održavanje vodnih sustava itd.

Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa prostorni je metar (m³).

U svrhu određivanja visine vodnoga doprinosa, područje Republike Hrvatske dijeli se u 3 zone: Zonu A, Zonu B i Zonu C.

Zonu A čini Grad Zagreb i zaštićeno obalno područje mora.

Zonu B čini ostalo područje Republike Hrvatske, osim Zone A i Zone C.

Zonu C čine područja posebne državne skrbi.

Visina vodnoga doprinosa određuje se u kunama po jedinici prikazanoj u tablici:

KOMUNALNI DOPRINOS

Komunalni je doprinos prihod proračuna općine odnosno grada na području kojeg se nalazi građevina.

Sredstva komunalnog doprinosa namijenjena su financiranju gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Odluku o komunalnom doprinosu donosi općinsko vijeće odnosno gradska skupština.

Odlukom se utvrđuju zone, jedinična vrijednost, način i rokovi plaćanja itd.

Mnogi gradovi i općine odobravaju olakšice za pojedine grupe investitora, bilo da se radi o proizvodnim pogonima ili rješavanju stambenog pitanja prvi puta ili nekog drugo razloga.

Odlukom Skupštine grada Zagreba od 20. prosinca 2012., smanjuje se iznos komunalnog doprinosa za legalizaciju i građenje po zonama:

• 1. zona smanjenje za 15%
• 2. zona 20%
• 3. zona 25%
• 4. zona 30%

Novi iznosi su tako:

• 1. zona= 118kn/m3
• 2. zona= 108kn/m3
• 3. zona= 75kn/m3
• 4. zona= 56kn/m3

NAPOMENA:

Komunalni doprinos za poslovno gospodarske objekte, za obavljanje isključivo proizvodnje namijenjene izvozu preko 50% iznosi:

• za 1.zonu: 29,5 kn/m3
• za 2. zonu: 27 kn/m3
• za 3. zonu: 18,75 kn/m3
• za 4. zonu: 14 kn/m3

Legalizacija nezakonito izgrađenog poljoprivrednog objekta do 2.500 m3 ( Grad Zagreb)

Fizička osoba koja je nositelj obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva ili fizička osoba koja ostvaruje prihod isključivo od poljoprivredne djelatnosti, odnosno koja se bavi poljoprivrednom djelatnošću samo za vlastite potrebe, u III. i IV. zoni plaća komunalni doprinos u visini od 2 kn/m3.

21.ožujka 2013. donesena je Odluka o dopuni Odluke o komunalnom doprinosu

(Službeni glasnik Grada Zagreba br.6 od 22.03.2013.)

Obvezniku komunalnog doprinosa fizičkoj osobi koja ozakonjuje stambenu građevinu na njegov zahtjev utvrdit će se umanjeni iznos komunalnog doprinosa ovisno o broju članova njegova domaćinstva pod uvjetom da obveznik komunalnog doprinosa i članovi obveznikova obiteljskog domaćinstva imaju prijavljeno prebivalište i borave u mjestu i na adresi gdje se stambena građevina nalazi najmanje godinu dana, računajući od dana stupanja na snagu ove odluke i to za iznos koji je obveznik komunalnog doprinosa dužan platiti:

• za 200 m3 građevine ako je obiteljsko domaćinstvo jednočlano
• za 250 m3 građevine ako je dvočlano
• za 300 m3 građevine ako je tročlano
• za 350 m3 građevine ako je četveročlano
• za 400 m3 građevine ako je peteročlano
• za 450 m3 građevine ako je šesteročlano
• za 500 m3 građevine ako je sedmeročlano
• za 600 m3 građevine ako obiteljsko domaćinstvo ima 8 i više članova, te daljnjih 100m3 za svakoga sljedećeg člana obiteljskog domaćinstva

Ako je obveznik komunalnog doprinosa hrvatski branitelj, iznos komunalnog doprinosa koji je dužan platiti umanjit će mu se za dodatnih 10%.

Također, uveden je popust na jednokratno plaćanje u iznosu od 25% za objekte manje od 600m3 ili za iste mogućnost obročnog plaćanja tromjesečno kroz period od deset godina.

Uredba o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (pdf)

Izračun naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru

Za sve dodatne informacije, objašnjenja ili kompletnu ponudu za izradu dokumentacije koja je potrebna za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, slobodno nam se možete javiti bez obaveza, a mi ćemo Vam u kratkom roku nastojati dati kvalitetnu i korisnu informaciju. geodet@geopolis.hr