Zakon o legalizaciji 2026.
Članak 1.
U Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) u članku 2. stavku 4. riječi: „sjedištu središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove državne izmjere i katastar nekretnina“ zamjenjuju se riječima: „Središnjem uredu Državne geodetske uprave“.
Članak 2.
U članku 6. stavku 1. podstavku 2. riječi: „osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole,“ brišu se.
U stavku 2. podstavak 1. mijenja se i glasi:
„ - unutar obuhvata nepokretnog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine izda potvrdu da je izgrađena u skladu s mjerama zaštite i očuvanja kulturnih dobara, na temelju posebnih propisa,".
U stavku 3. podstavak 2. mijenja se i glasi:
„ – kao sklop trajno povezan s tlom, odnosno postavljen na tlo (kamp-kućica, modularno-montažna kućica (pokretna kućica), mobilna kućica, kontejner, kiosk, šator i sl.) odnosno na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.).“.
Članak 3.
U članku 8. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Podnositelju zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju i strankama koje su se odazvale na uvid u spis predmeta rješenje o izvedenom stanju dostavlja se u korisnički pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu, odnosno putem pošte ako nemaju korisnički pretinac.“.
U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. riječi: „oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela na čijem se području nalazi zgrada za koju je doneseno rješenje, odnosno na oglasnoj ploči Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada“ zamjenjuju se riječima: „elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana“.
Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) U slučaju dostave iz stavka 6. ovoga članka rješenje o izvedenom stanju smatra se dostavljenim istekom osmoga dana od dana objave na elektroničkoj oglasnoj ploči.“.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 8.
Članak 4.
U članku 9. riječi: „središnje tijelo državne uprave“ zamjenjuje se riječju: „ministarstvo“.
Članak 5.
Članak 10. mijenja se i glasi:
„(1) Postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju pokreće se na zahtjev stranke koji se predaje nadležnom upravnom tijelu putem elektroničkog programa eDozvola.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka predaje se uz dokumentaciju propisanu člankom 11., odnosno člankom 14. ovoga Zakona, a u protivnom ne smatra se predanim o čemu upravno tijelo obavještava podnositelja zahtjeva i građevinsku inspekciju.
(3) Postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju ne može se pokrenuti nakon što je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka pravomoćno odbijen.“.
Članak 6.
Članak 11. mijenja se i glasi:
„(1) Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu podnositelj zahtjeva prilaže:
(2) Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu javne namjene podnositelj zahtjeva, uz dokumente iz stavka 1. ovoga članka, prilaže izjavu ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava temeljni zahtjev sigurnosti u korištenju i temeljni zahtjev zaštite od požara prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu.
(3) Prilozi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka prilažu se u elektroničkom obliku.
(4) Snimka izvedenog stanja sadrži:
(5) Snimka izvedenog stanja izrađuje se za jednu ili više zgrada izgrađenih na jednoj i/ili više katastarskih čestica.
(6) Snimka izvedenog stanja može uz osnovnu zgradu obuhvaćati i pomoćnu zgradu.
(7) Geodetski snimak i snimka izvedenog stanja iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.“.
Članak 7.
Članak 12. briše se.
Članak 8.
Članak 13. briše se.
Članak 9.
U članku 14. stavku 1. podstavak 1. mijenja se i glasi:
„ – izvod iz digitalnog katastarskog plana u elektroničkom obliku i“.
Članak 10.
Članak 15. mijenja se i glasi:
„Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva, uz dokumente iz članka 11. stavaka 1. i 2., odnosno članka 14. ovoga Zakona, prilaže:
Zakona ako je zgrada izgrađena unutar obuhvata nepokretnog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
– suglasnost Hrvatskih voda iz članka 6. stavka 2. podstavka 3. ovoga Zakona ako je zgrada izgrađena na vodnom dobru
– suglasnost upravitelja postojeće površine javne namjene, odnosno vlasnika iste ako ne postoji upravitelj iz članka 6. stavka 2. podstavka 3. ovoga Zakona ako je zgrada izgrađena na toj površini.“.
Članak 11.
U članku 16. stavku 1. riječi: „članka 15. podstavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „članka 11. stavka 1. podstavka 4.“.
U stavku 2. riječi: „arhitektonskoj snimci, odnosno“ brišu se.
Članak 12.
U članku 17. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Poziv za uvid u spis radi izjašnjenja dostavlja se strankama javnom objavom na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana.“.
Članak 13.
U članku 18. podstavku 2. riječi: „arhitektonska snimka, odnosno“ brišu se.
Članak 14.
Članak 21. briše se.
Članak 15.
Naslov iznad članka 22. mijenja se i glasi: „Komunalni doprinos“.
U članku 22. stavcima 1. do 3. riječi: „i vodni doprinos“ brišu se.
U stavcima 4. i 5. riječi: „i vodnog doprinosa“ brišu se.
Članak 16.
Članak 23. mijenja se i glasi:
„(1) Izreka rješenja o izvedenom stanju sadrži:
– utvrđenje da se zgrada ozakonjuje, odnosno da se ozakonjuju radovi izvedeni u svrhu promjene namjene, promjene broja funkcionalnih jedinica ili sl.
– popis i opis građevina koje nisu zgrade, a ozakonjuju se zajedno sa zgradom, ako takvih ima
– ime katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je zgrada izgrađena
– podatak o stupnju dovršenosti zgrade, odnosno radova (završena zgrada ili nezavršena zgrada)
– podatke o zgradi, odnosno radovima s obzirom na način smještaja na katastarskoj čestici, odnosno česticama (slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena), namjenu za koju se zgrada koristi, vanjsku veličinu zgrade (visinu, dužinu i širinu), broj i vrstu etaža, broj i vrstu funkcionalnih jedinica i oblik krova, podatak je li predmet ozakonjenja osnovna ili pomoćna zgrada te status pravne zaštite prema Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (ako je primjenjivo)
– oznaku geodetskog snimka odnosno oznaku izvoda iz digitalnog katastarskog plana – oznaku snimke izvedenog stanja
– oznake izjava ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, temeljni zahtjev sigurnosti u korištenju i temeljni zahtjev zaštite od požara u slučajevima u kojima je to propisano ovim Zakonom, ako se radi o dovršenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu i
– napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, temeljnih zahtjeva za građevinu, osim temeljnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u korištenju i zaštite od požara, te drugih uvjeta i zahtjeva, nije prethodilo donošenju rješenja.
(2) Izreka rješenja o izvedenom stanju za pomoćnu zgradu sadrži podatke iz stavka 1. podstavaka 1. do 5. i 9. ovoga članka.
(3) Oznaka geodetskog snimka, snimka izvedenog stanja i izjave ovlaštenog arhitekta i/ili ovlaštenih inženjera iz stavka 1. ovoga članka sadrži ime i prezime ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera, broj, odnosno drugu evidencijsku oznaku i datum izrade, odnosno davanja izjave.“.
Članak 17.
Članak 24. mijenja se i glasi:
„Sastavni dio rješenja o izvedenom stanju, osim za pomoćnu zgradu, je geodetski snimak i snimka izvedenog stanja zgrade, a koje ovjerava službena osoba nadležnog upravnog tijela kvalificiranim elektroničkim potpisom.“.
Članak 18.
U članku 26. riječ: „središnje“ briše se.
Članak 19.
U članku 28. stavku 2. riječi: „1.500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „500,00 eura“.
Članak 20.
U članku 29. stavku 3. riječ: „središnje“ briše se.
Članak 21.
U članku 31. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Četrdeset posto sredstva naknade prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske, a koriste se namjenski za provedbu ovoga Zakona, za uspostavu i održavanje informacijskog sustava izdavanja akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja, građenje i uporabu građevina, financiranje komunalne infrastrukture jedinica lokalne samouprave te za priuštivo stanovanje.“.
Članak 22.
U članku 34. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se bez lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida, a za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi građevinsku dozvolu.“.
Članak 23.
Članak 35. mijenja se i glasi:
„(1) Katastarski ured evidentira zgradu u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina ako je za tu zgradu doneseno rješenje o izvedenom stanju.
(2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu rješenje o izvedenom stanju.“.
Članak 24.
Članak 38. mijenja se i glasi:
„Upravni nadzor nad poslovima povjerenim ovim Zakonom obavlja Ministarstvo.“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 25.
Postupci započeti po odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti će se po odredbama toga Zakona.
Članak 26.
Odredba članka 10. stavka 3. koji je izmijenjen odredbom članka 5. ovoga Zakona ne primjenjuje se na zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju koji je pravomoćno odbijen na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) iz razloga što podnositelj zahtjeva nije priložio zakonom propisanu dokumentaciju ili nije platio naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.
Članak 27.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
O B R A Z L O Ž E N J E
Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je donesen 2012. godine („Narodne novine“, broj 86/12.) bio je propisan rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, a kojim rješenjem se nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje, do 30. lipnja 2013. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 65/17.) rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju produljen je do 30. lipnja 2018. Zadnjim izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 14/19.) Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada prestala je s radom 1. srpnja 2019., te je u skladu s odredbom članka 3. stavka 2. navedenog Zakona spise predmeta za donošenje rješenja o izvedenom stanju, uključujući i spise predmeta u kojima nije doneseno rješenje, vratila nadležnom upravnom tijelu na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada.
Iako je rok za podnošenje zahtjeva bio produljen, prema broju upita koji stižu u upravna tijela, može se zaključiti da za značajan broj nezakonito izgrađenih zgrada upravo zbog zakonom propisanog roka nisu podneseni zahtjevi. Razlozi zbog kojih zahtjevi nisu bili podneseni u propisanom roku su različite prirode, primjerice: naslijeđena imovina, nedostatak financijskih sredstava, neznanje da je zgrada nezakonita i brojni drugi razlozi.
Nadalje, zbog velikog broja podnesenih nepotpunih zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju u prijašnjim rokovima za podnošenje tih zahtjeva znatan broj podnesenih zahtjeva do danas nije riješen, stoga se ovim Zakonom propisuje da se zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju mora podnijeti uz svu zakonom propisanu dokumentaciju, u protivnom se neće smatrati podnesenim.
Slijedom navedenog, a ponajprije radi omogućavanja građanima podnošenja zahtjeva i time uključivanja u pravni sustav što većeg broja nezakonito izgrađenih zgrada, potrebno je donošenje ovoga Zakona.
Predloženim Zakonom uređuju se sljedeća osnovna pitanja:
Uz članke 1., 4., 18. i 20.
Odredbama ovih članaka važeći zakon usklađuje se sa zakonom kojim se ustrojavaju tijela državne uprave i utvrđuje njihov djelokrug u pogledu naziva tijela državne uprave.
Uz članak 2.
Odredbom ovoga članka ukida se mogućnost ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade u planiranim odnosno istraženim koridorima i površinama prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih građevina, tj. ukida se mogućnost da se u takvim slučajevima izda potvrda koja omogućuje ozakonjenje. Također, ovim člankom se mijenja odredba članka 6. stavka 2. podstavka 1. važećeg Zakona radi usklađenja s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 145/24. i 151/25.), te stavka 3. istoga članka na način da se dopunjuje da se ne mogu ozakoniti modularno-montažna kućica (pokretna kućica), mobilna kućica, kiosk, šator koji su trajno povezani s tlom, odnosno koji su postavljeni na tlo.
Uz članak 3.
Odredbama ovoga članaka se u odredbama važećeg Zakona vrše odgovarajuće izmjene radi digitalizacije procesa izdavanja rješenja o izvedenom stanju putem elektroničkog programa eDozvola.
Uz članak 5.
Odredbom ovoga članka mijenjaju se odredbe važećeg Zakona na način da se ukida rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada čime se otvara mogućnost da se zahtjevi podnose u trenutku kada stranke ostvare pravne i stvarne mogućnosti za podnošenje zahtjeva. Na taj način ostvaruje se niz pozitivnih učinaka za vlasnike nekretnina i jedinice lokalne samouprave u vidu financijskih primitaka od komunalnog doprinosa i naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade koju su dužni platiti podnositelji zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
Nadalje, propisuje se da se prilikom podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju mora priložiti sva zakonom propisana dokumentacija te ako zahtjev ne bude potpun, odnosno dokumentacija uz taj zahtjev ne bude priložena smatrati će se da zahtjev nije predan a o čemu će upravno tijelo obavijestiti podnositelja zahtjeva i građevinsku inspekciju.
Ujedno, propisuje se da se postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju ne može pokrenuti nakon pravomoćno odbijenog zahtjeva kako bi se onemogućilo neosnovano pokretanje novih postupaka ako je već ranije donesena pravomoćna odluka.
Uz članak 6.
Odredbama ovoga članka propisuje se dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Radi sprječavanja ozakonjenja zgrada koje nisu sigurne i stabilne propisuje se da predmetnu dokumentaciju čini i izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi. Ujedno se propisuje da se prilozi zahtjevu prilažu u elektronskom obliku. Dalje se propisuje sadržaj snimke izvedenog stanja koja se prilaže zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju te da istu izrađuje ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer građevinarstva kao elektronički zapis i potpisuje elektroničkim potpisom.
Uz članke 7. i 8.
Odredbama ovih članaka brišu se kao nepotrebni članci važećeg Zakona koji uređuju dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za manje zahtjevnu i jednostavnu zgradu s obzirom da se ovim Zakonom postupak unificira i za svaku zgradu se izrađuje ista dokumentacija.
Uz članak 9.
Odredbom ovoga članka se kao prilog zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za pomoćnu zgradu prilaže izvod iz digitalnog katastarskog plana u elektroničkom obliku s obzirom na digitalizaciju postupka.
Uz članak 10.
Odredbom ovoga članka mijenja se postojeći članak 15. važećeg Zakona kako bi se isti uskladio s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.
Uz članak 11.
Odredbama ovoga članka tekst odredbe važećeg Zakona se usklađuje s odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 12.
Odredbom ovoga članka uređuje se način dostave javnog poziva za uvid u spis predmeta putem elektroničke oglasne ploče u trajanju od osam dana.
Uz članak 13.
Odredbom ovoga članka tekst odredbe važećeg Zakona se usklađuje s odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 14.
Odredbom ovoga članka briše se odredba važećeg Zakona koja uređuje razvrstavanje nezakonito izgrađenih zgrada na temelju njihove građevinske (bruto) površine.
Uz članak 15.
Odredbama ovoga članka se odredba važećeg Zakona usklađuje na način da se iz iste izbacuje obveza plaćanja vodnog doprinosa koja sukladno posebnom propisu više ne postoji.
Uz članak 16.
Odredbama ovoga članka uređuje se sadržaj rješenja o izvedenom stanju usklađen s odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 17.
Odredbom ovoga članka propisuje se da je sastavni dio rješenja o izvedenom stanju, osim za pomoćnu zgradu, geodetski snimak i snimka izvedenog stanja zgrade, a koje ovjerava službena osoba nadležnog upravnog tijela kvalificiranim elektroničkim potpisom.
Uz članak 19.
Odredbom ovoga članka postojeći najmanji iznos naknade za koji je moguće odobriti obročnu otplatu izražen u kunama zamjenjuje se iznosom u eurima.
Uz članak 21.
Odredbom ovoga članka propisuje se da je četrdeset posto sredstava naknade prihod državnog proračuna Republike Hrvatske a koji se namjenski koristi za provedbu ovoga Zakona, za uspostavu i održavanje informacijskog sustava izdavanja akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja, građenje i uporabu građevina, financiranje komunalne infrastrukture jedinica lokalne samouprave te za priuštivo stanovanje.
Uz članak 22.
Odredbom ovoga članka važeći Zakon usklađuje se sa Zakonom o gradnji („Narodne novine“, broj 155/25) na način da se pojam: „rješenje o uvjetima građenja“ koje taj Zakon više ne uređuje zamjenjuje s pojmom: „građevinska dozvola“, te se propisuje da se nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može bez lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida, a za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi građevinsku dozvolu.
Uz članak 23.
Odredbama ovoga članka propisuje se da katastarski ured evidentira zgradu u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina ako je za tu zgradu doneseno rješenje o izvedenom stanju, te da katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu rješenje o izvedenom stanju. Ujedno, članak 35. važećeg Zakona izmijenjen je da više ne sadrži odredbu kojom je bilo omogućeno evidentiranje ozakonjene zgrade po dijelovima na više katastarskih čestica.
Uz članak 24.
Odredbom ovoga članka propisuje se da upravni nadzor nad poslovima povjerenim Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama obavlja ministarstvo nadležno za prostorno uređenje i graditeljstvo.
Uz članak 25.
Odredbom ovoga članka propisuje se da će se postupci započeti po odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti po odredbama toga Zakona.
Uz članak 26.
Odredbom ovoga članka propisuje se izuzetak od odredbe članka 10. stavka 3. koji je izmijenjen odredbom članka 5. ovoga Zakona da se zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju može ponovo podnijeti u slučajevima u kojima je zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju pravomoćno odbijen iz razloga što podnositelj zahtjeva nije priložio zakonom propisanu dokumentaciju ili nije platio naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.
Intencija odredbe je omogućiti podnositelju ponovno podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju u slučaju u kojem je njegov zahtjev odbijen na temelju važećeg Zakona iz razloga što isti nije dostavio potrebnu dokumentaciju ili nije platio naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.
Naime, ovu odredbu treba promatrati u kontekstu odredbe članka 5. stavka 3. ovoga Zakona koja zaprječuje ponovno podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nakon što je taj zahtjev pravomoćno odbijen.
U slučaju u kojem je zahtjev podnositelja bio odbijen na temelju važećeg Zakona iz razloga što nije dostavio propisanu dokumentaciju ne radi se u suštini o meritorno odbijenom zahtjevu već o zahtjevu koji je odbijen zbog toga što je bio nepotpun pa se nije niti pristupilo meritornom odlučivanju. Kako bi se u tom slučaju s obzirom na zapreku iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona omogućilo podnositelju da ponovno podnese zahtjev za ozakonjenje zgrade uvrštena je ova odredba.
Uz članak 27.
Odredbom ovoga članka se, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, određuje objava i dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Hrvatski sabor je na 9. sjednici održanoj 27. siječnja 2026. u prvom čitanju raspravljao o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojeg je prihvatio Zaključkom od 29. siječnja 2026., s time da su predlagatelju upućene sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
U skladu s navedenim, kao i primjedbama tijela državne uprave izrađen je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji se od Prijedloga zakona razlikuje u slijedećem:
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 2.
(1) Nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.
(2) Nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.
(3) Uvjerenje iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži broj katastarske čestice i ime katastarske općine na kojoj je zgrada izgrađena, ime naselja i ulice/trga u kojemu se zgrada nalazi i kućni broj ako je određen.
(4) DOF5/2011 mora biti dostupna na uvid građanima u sjedištu središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove državne izmjere i katastar nekretnina, područnim uredima za katastar, Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: katastarski uredi) i upravnim tijelima koja donose rješenja o izvedenom stanju.
Članak 6.
(1) Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom, koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva, određeno kao:
- površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park-šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim zgrade izgrađene u skladu s prostornim planom i zgrade izgrađene unutar tradicijske naseobine određene prostornim planom područja posebnih obilježja ili drugim prostornim planom,
- planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih građevina, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole,
- površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama koje su u skladu s tom namjenom,
- izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tog područja koje su u skladu s tom namjenom,
- područje posebne zaštite voda - zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju,
- eksploatacijsko polje mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na eksploatacijskom polju nafte, plina ili geotermalnih voda.
(2) Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi:
– unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili ako je rekonstruirani dio pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra upisanog u taj Registar, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja,
– na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO-a,
- na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, osim zgrade izgrađene na postojećoj površini javne namjene uz suglasnost upravitelja te površine, odnosno vlasnika iste ako ne postoji upravitelj i zgrade izgrađene na vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda - pravne osobe za upravljanje vodama (u daljnjem tekstu: Hrvatske vode).
(3) Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena:
– na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu,
– kao sklop trajno povezan s tlom (kamp-kućica, kontejner i sl.), odnosno na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.).
Članak 8.
(1) Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju.
(2) Rješenje o izvedenom stanju donosi upravno tijelo jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave koje prema posebnom zakonu obavlja poslove izdavanja akata za provođenje dokumenata prostornoga uređenja i građenje (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo) na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada, odnosno Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada u slučajevima propisanim ovim Zakonom.
(3) Nadležno upravno tijelo može u svrhu obavljanja poslova vezanih uz donošenje rješenja o izvedenom stanju zaposliti na određeno vrijeme službenike na rok do tri godine.
(4) Stranki koja se odazvala pozivu za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja, rješenje o izvedenom stanju dostavlja se bez priloga koji su sastavni dio tog rješenja.
(5) Strankama koje se nisu odazvale pozivu za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja, rješenje o izvedenom stanju dostavlja se javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela na čijem se području nalazi zgrada za koju je doneseno rješenje, odnosno na oglasnoj ploči Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada.
(6) Izvršno rješenje o izvedenom stanju te rješenje o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za donošenje tog rješenja dostavlja se radi znanja građevinskoj inspekciji bez priloga koji su sastavni dijelovi tog rješenja.
Članak 9.
O žalbi izjavljenoj protiv rješenja o izvedenom stanju, odnosno o žalbi protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje zahtjev za donošenje tog rješenja, odlučuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Članak 10.
(1) Postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju pokreće se na zahtjev stranke koji se predaje nadležnom upravnom tijelu.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se najkasnije 30. lipnja 2018. i nakon isteka toga dana ne može se više podnijeti.
(3) Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju podnesen nakon 30. lipnja 2018. odbacuje se rješenjem.
Članak 11.
(1) Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m², zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 m² i zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu (u daljnjem tekstu: zahtjevna zgrada) podnositelj zahtjeva prilaže:
– tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjeru geodezije koji stručne geodetske poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkome geodetskom uredu ili koju je izradila pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovjerila odgovorna osoba – ovlašteni inženjer geodezije, sukladno posebnom zakonu (u daljnjem tekstu: geodetska snimka), odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,
– tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt (u daljnjem tekstu: arhitektonska snimka) i
– izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu.
(2) Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu podnositelj zahtjeva, uz dokumente iz stavka 1. ovoga članka, prilaže izjavu ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od požara prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu.
(3) Arhitektonska snimka sadrži:
– ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište podnositelja zahtjeva, te osobni identifikacijski broj,
– tvrtka/ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta te njegov pečat,
– ulica i kućni broj (ako je određen),
– broj katastarske čestice i ime katastarske općine,
– građevinska (bruto) površina,
– broj etaža i visina zgrade (u metrima),
– obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa,
Članak 12.
(1) Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 1000 m² (u daljnjem tekstu: manje zahtjevna zgrada), ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, podnositelj zahtjeva prilaže:
– tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu i
– tri primjerka snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva (u daljnjem tekstu: snimka izvedenog stanja),
(2) Snimka izvedenog stanja sadrži:
– ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište podnositelja zahtjeva, te osobni identifikacijski broj,
– tvrtka/ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera građevinarstva te njegov pečat,
– ulica i kućni broj (ako je određen),
– broj katastarske čestice i ime katastarske općine,
– građevinska (bruto) površina,
– broj etaža i visina zgrade (u metrima),
– obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa,
Članak 13.
Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 100 m² i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² (u daljnjem tekstu: jednostavna zgrada), ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, podnositelj zahtjeva prilaže:
– tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,
– iskaz površina i obračunske veličine zgrade (građevinska (bruto) površina, broj etaža i visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa) koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva,
– foto dokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade) i
– iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru prema kriterijima iz članka 27. ovoga Zakona koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva.
Članak 14.
Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu pomoćnu zgradu u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m² (u daljnjem tekstu: pomoćna zgrada) podnositelj zahtjeva prilaže:
– tri primjerka kopije katastarskog plana i
– akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena.
Članak 15.
Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva, uz dokumente iz članka 11. stavka 1., članka 12. stavka 1., članka 13. stavka 1., odnosno članka 14. ovoga Zakona, prilaže:
– potvrdu nadležnog javnopravnog tijela iz članka 6. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona ako je zgrada izgrađena unutar planiranog ili istraženog koridora prometne građevine,
– potvrdu nadležnog javnopravnog tijela iz članka 6. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona ako je zgrada izgrađena unutar planiranog ili istraženog koridora ili površine komunikacijske građevine,
– potvrdu nadležnog javnopravnog tijela iz članka 6. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona ako je zgrada izgrađena unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili ako je rekonstruirani dio pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra upisanog u taj Registar,
– suglasnost Hrvatskih voda iz članka 6. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona ako je zgrada izgrađena na vodnom dobru,
– uvjerenje da je zgrada vidljiva na digitalnoj ortofoto karti iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno da je evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi do 21. lipnja 2011., ako ista nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011.
Članak 16.
(1) U svrhu utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje rješenja o izvedenom stanju, nadležno upravno tijelo je dužno izvršiti uvid u DOF5/2011, odnosno u uvjerenje iz članka 15. podstavka 3. ovoga Zakona te provesti očevid na licu mjesta. O izvršenom uvidu u DOF5/2011 sastavlja se službena bilješka i radi se njegov ispis koji se prilaže u spis.
(2) Veličina, stupanj završenosti i namjena zgrade za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju utvrđuju se prema stanju prikazanom u arhitektonskoj snimci, odnosno snimci izvedenog stanja i stanju utvrđenom na očevidu.
Članak 17.
(1) Prije donošenja rješenja o izvedenom stanju nadležno upravno tijelo dužno je stranki pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja.
(2) Stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju je podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada.
(3) Poziv za uvid u spis radi izjašnjenja dostavlja se strankama javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela na čijem se području nalazi zgrada za koju je zatraženo donošenje rješenja o izvedenom stanju, odnosno na oglasnoj ploči Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada.
(4) Poziv iz stavka 2.ovoga članka obvezno sadrži:
– naziv nadležnog upravnog tijela,
– ime i adresu, odnosno tvrtku podnositelja zahtjeva,
– naznaku da se radi o predmetu donošenja rješenja o izvedenom stanju,
– lokaciju nezakonito izgrađene zgrade (mjesto, ulica i kućni broj te broj katastarske i čestice i ime katastarske općine),
– mjesto i vrijeme na kojemu zainteresirana stranka može izvršiti uvid u spis predmeta radi izjašnjenja,
– obavijest da se zainteresirana stranka pozivu ne mora odazvati osobno već da može uputiti svojeg opunomoćenika i
– upozorenje da se rješenje o izvedenom stanju može donijeti i ako se zainteresirana stranka ne odazove pozivu.
(5) Stranka koja se nije odazvala pozivu za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja ne može zbog toga tražiti obnovu postupka.
Članak 18.
Rješenje o izvedenom stanju donosi se za nezakonito izgrađenu zgradu koja se prema ovome Zakonu može ozakoniti, ako:
– su zahtjevu za donošenje rješenja priloženi dokumenti propisani ovim Zakonom,
– je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem zgrade, ako se ista podnosi uz zahtjev,
– je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste.
Članak 21.
(1) Pod građevinskom (bruto) površinom nezakonito izgrađene zgrade u smislu ovoga Zakona u svrhu razvrstavanja zgrade kao zahtjevne zgrade, manje zahtjevne zgrade, jednostavne zgrade, odnosno pomoćne zgrade podrazumijeva se građevinska (bruto) površina jedne zgrade, bez obzira na broj nezakonito izgrađenih ili drugih zgrada izgrađenih na istoj katastarskoj čestici i bez obzira na broj nezakonito izgrađenih zgrada za koje se donosi rješenje o izvedenom stanju.
(2) U građevinsku (bruto) površinu nezakonito izgrađene zgrade u smislu stavka 1. ovoga članka uračunava se i građevinska (bruto) površina zakonito izgrađenog dijela zgrade ako takav postoji.
(3) Arhitektonska snimka i snimka izvedenog stanja izrađuju se za jednu ili više zgrada izgrađenih na jednoj i/ili više katastarskih čestica.
(4) Umjesto snimka izvedenog stanja za manje zahtjevnu zgradu, odnosno jednostavnu zgradu može se izraditi i priložiti uz zahtjev arhitektonska snimka.
(5) Arhitektonska snimka može uz zahtjevnu zgradu obuhvaćati i manje zahtjevnu zgradu, jednostavnu zgradu i/ili pomoćnu zgradu.
Komunalni i vodni doprinos
Članak 22.
(1) Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju, osim za pomoćnu zgradu, dužni su po izvršnosti tog rješenja platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Vlasnik posebnog dijela zgrade ne plaća komunalni doprinos i vodni doprinos za njegov posebni dio koji se nalazi u dijelu zgrade koji nije bio predmet ozakonjenja.
(3) Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade plaćaju komunalni doprinos i vodni doprinos razmjerno suvlasničkom dijelu zgrade, odnosno veličini njihova posebnog dijela zgrade ili veličini funkcionalne jedinice koju koriste.
(4) Nadležno upravno tijelo dužno je tijelima nadležnim za utvrđivanje komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa dostaviti podatke potrebne za obračun iznosa tog doprinosa u roku od petnaest dana od dana izvršnosti rješenja o izvedenom stanju.
(5) Rješenjem o utvrđivanju komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa odobrava se odgoda plaćanja doprinosa, odnosno odgoda početka njegova plaćanja u slučaju obročne otplate, za godinu dana od dana izvršnosti rješenja, ako to zatraži podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnik zgrade.
Članak 23.
(1) Izreka rješenja o izvedenom stanju obvezno sadrži:
– utvrđenje da se zgrada ozakonjuje, odnosno da se ozakonjuju radovi izvedeni u svrhu promjene namjene, promjene broja funkcionalnih jedinica ili sl.,
– popis i opis građevina koje nisu zgrade, a ozakonjuju se zajedno sa zgradom, ako takvih ima,
– ime katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je zgrada izgrađena,
– podatak o stupnju dovršenosti zgrade, odnosno radova (završena zgrada ili nezavršena zgrada),
– podatke o zgradi, odnosno radovima s obzirom na način smještaja na katastarskoj čestici, odnosno česticama (slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena) i njezinoj zahtjevnosti (zahtjevna zgrada, manje zahtjevna zgrada, jednostavna zgrada ili pomoćna zgrada), namjenu za koju se zgrada koristi, vanjsku veličinu zgrade (visinu, dužinu i širinu), broj i vrstu etaža, broj i vrstu funkcionalnih jedinica i oblik krova.
(2) Izreka rješenja o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu, osim utvrđenja i podataka iz stavka 1. ovoga članka, obvezno sadrži i:
– oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana,
– oznaku arhitektonske snimke i
– oznake izjava ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od požara u slučajevima u kojima je to propisano ovim Zakonom, ako se radi o dovršenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu,
– napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za građevinu, osim bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u korištenju i zaštite od požara, te drugih uvjeta i zahtjeva, nije prethodilo donošenju rješenja.
(3) Izreka rješenja o izvedenom stanju za manje zahtjevnu zgradu, osim utvrđenja i podataka iz stavka 1. ovoga članka, obvezno sadrži i:
– oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana,
– snimke izvedenog stanja i
– napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju rješenja.
(4) Izreka rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu, osim utvrđenja i podataka iz stavka 1. ovoga članka, obvezno sadrži i:
– oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana i
– napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju rješenja.
(5) Izreka rješenja o izvedenom stanju za pomoćnu zgradu, osim utvrđenja i podataka iz stavka 1. ovoga članka, obvezno sadrži i napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju rješenja.
(6) Oznaka geodetskog snimka, arhitektonskog snimka, snimka izvedenog stanja i izjave ovlaštenog arhitekta i/ili ovlaštenih inženjera i iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka sadrži ime i prezime ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera, broj, odnosno drugu evidencijsku oznaku i datum izrade, odnosno davanja izjave.
Članak 24.
(1) Sastavni dio rješenja o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu je geodetski snimak, odnosno kopija katastarskog plana i arhitektonska snimka zgrade, a što na njima i rješenju mora biti navedeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog upravnog tijela.
(2) Sastavni dio rješenja o izvedenom stanju za manje zahtjevnu zgradu je geodetski snimak, odnosno kopija katastarskog plana i snimka izvedenog stanja, a što na njima i rješenju mora biti navedeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog upravnog tijela.
(3) Sastavni dio rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu je geodetski snimak, odnosno kopija katastarskog plana, a što na njima i rješenju mora biti navedeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog upravnog tijela.
Članak 26.
O žalbi izjavljenoj protiv rješenja o naknadi odlučuje upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva i prostornog uređenja ako je žalba izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba.
Članak 28.
(1) Naknadu podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade plaćaju jednokratno u roku od 30 dana od dana izvršnosti rješenja o obračunu naknade ili obročno.
(2) Obročna otplata odobrava se rješenjem o obračunu naknade na zahtjev podnositelja zahtjeva, odnosno vlasnika zgrade ako je njezin iznos veći od 1.500, 00 kuna.
Članak 29.
(1) Ako podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnik zgrade ne plati obrok naknade određen rješenjem o obračunu naknade kojim je dopuštena obročna otplata, naplata se izvršava prisilnim putem.
(2) Rješenje o obračunu naknade u slučaju iz stavka 1. ovoga članka izvršava upravno tijelo jedinice lokalne samouprave na način i u postupku uređenom propisima o prisilnoj naplati poreznog duga.
(3) O žalbi izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi u slučaju iz stavka 2. ovoga članka odlučuje upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja ako je žalba izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba.
Članak 31.
(1) Trideset posto sredstva naknade prihod su proračuna jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čije upravno tijelo donosi rješenje o izvedenom stanju, a koriste se namjenski za rad tih upravnih tijela.
(2) Trideset posto sredstava naknade prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske kada rješenje o izvedenom stanju donosi Agencija, a koriste se namjenski za njezin rad.
(3) Trideset posto sredstva naknade prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se području nezakonito izgrađena zgrada nalazi, a koriste se namjenski za izradu prostornih planova kojima se propisuju uvjeti i kriteriji za urbanu obnovu i sanaciju područja zahvaćenih nezakonitom gradnjom te za poboljšanje infrastrukturno nedovoljno opremljenih i/ili neopremljenih naselja prema programu koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
(4) Četrdeset posto sredstva naknade prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske, a koriste se namjenski za provedbu ovoga Zakona, uklanjanje zgrada izgrađenih bez akta za građenje, za uspostavu i održavanje informacijskog sustava izdavanja akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja, građenje i uporabu građevina te za uspostavu i održavanje katastra nekretnina.
Članak 34.
(1) Nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi građevinsku dozvolu.
(2) Izvođenju radova na završavanju zgrade iz stavka 1. ovoga članka može se pristupiti nakon što se u skladu s posebnim zakonom izradi glavni projekt, odnosno ishodi potvrda glavnog projekta.
(3) Zgrada, odnosno dio zgrade iz stavka 1. ovoga članka može se priključiti na komunalne vodne građevine, na elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu sukladno posebnim zakonima.
(4) Zgrada, odnosno dio zgrade iz stavka 1. ovoga članka smatra se zgradom, odnosno dijelom zgrade za koju je izdan akt za građenje.
Članak 35.
(1) Katastarski ured evidentira zgradu, odnosno njezin dio u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar ako je za tu zgradu, odnosno njezin dio doneseno rješenje o izvedenom stanju.
(2) Zgrada iz stavka 1. ovoga članka može se evidentirati po dijelovima na više katastarskih čestica.
(3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu rješenje o izvedenom stanju.
Članak 38.
Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja.